Cro ponuda - Gospodarski portal

U ovom segmentu Hrvatska ima značajne potencijale te kompetentne ljude koji žele napraviti kvalitetan iskorak rekla je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije na otvaranju stručno-znanstvenog sastanka „Zdravstveni i lječilišni turizam Hrvatske – značajan čimbenik nacionalnog gospodarstva“ koji se danas održao 10. prosinca u HGK. Skup su organizirali Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski liječnički zbor i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 
Važno je sustavno detektirati sve probleme te u njihovo rješavanje uključiti sve relevantne institucije, ustvrdila je Vesna Trnokop Tanta te dodala kako u je Hrvatskoj u 2008. u tom segmentu turizma ostvareno 259.703 noćenja od čega 94.447 stranih,  pri čemu su rezultati za prošlu godinu nešto slabiji. Prosječni boravak u 2008. iznosio je 7,4 dana a 2009. 4,1 dan. Oko 4.000 postelja je na slobodnom tržištu. Za zdravstveni turizam sezona traje 365 dana i to treba maksimalno iskoristiti. Neophodno je regulirati status specijalnih bolnica odnosno izraditi odgovarajuću regulativu koja će omogućiti specijalnim bolnicama da nesmetano obavljaju turističku i zdravstvenu djelatnost što uključuje i njihovu kategorizaciju, a u tom pogledu HGK provodi niz aktivnosti.  Na taj način će zakonska regulativa pripomoći konkurentnosti i efikasnosti poslovanja. U promociji zdravstvenog i lječilišnog turizma treba više koristiti komorsku infrastrukturu poput na primjer komorskih predstavništava u inozemstvu i Europske poduzetničke mreže (EEN), naglasila je Trnokop Tanta.  
Dr.sc. Stjepan Turek, savjetnik predsjednika HGK je zaključio da raspolažemo podacima, resursima, znanjem i kadrovima, ali rezultati ipak izostaju. U usporedbi s Njemačkom čija lječilišta ostvaruju ukupan prihod od 30 milijardi eura naši su rezultati u tom pogledu više nego skromni. Još 2002. pripremljena je znanstveno stručna podloga za izradu propisa o zdravstvenom turizmu, ali se u tom procesu nije previše odmaklo. U narednom razdoblju nužno je u puno većoj mjeri operativno koristiti Zajednicu zdravstvenog turizma pri HGK. Sve ustanove trebaju izraditi prikaz postojećeg stanja s naglaskom na građevine, opremu i kadrove. Nadalje, sve ustanove trebaju izraditi programe klasificirane prema važnosti uz pripremu troškovnika za potrebna ulaganja. Ujedno to treba popratiti formuliranjem  dugoročnih i kratkoročnih realnih razvojnih planova mogućih investicijskih ulaganja u nove sadržaje i prostore, naglasio je dr. Turek.           
O zdravstvenom turizmu i njegovim mogućnostima do sada su održani brojni stručni i znanstveni skupovi. Na svim tim skupovima prikazivane su velike mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma koje proizlaze već iz samog zemljopisnog položaja Hrvatske. Blaga klima, čisto more, nezagađena priroda i brojni ljekoviti termalni izvori glavni su čimbenici moguće raznovrsne zdravstvene turističke ponude. Uporabom digitalnih tehnologija uz sve modernija prijevozna sredstva smanjena je fizička aktivnost ljudi,  posebice kod djece u razvoju, što nosi brojne negativne posljedice na njihovo zdravlje. Sprečavanje takvih novih bolesnih stanja uvjetuje promjene navika i ponašanja, a posebice u vezi s nedostatnom fizičkom aktivnosti i nepravilnom prehranom.
Briga o dobrom zdravlju u novim životnim okolnostima u duhu sprečavanja po zdravlje štetnih posljedica stavlja pred zdravstvene stručnjake i institucije nove zadaće i izazove. Poimanje dobrog zdravlja nije više samo liječenje oboljelih ili unesrećenih već je to i briga o zdravom životu zavisno o životnim i radnim uvjetima svakog ponaosob u smislu provođenja preventivnih mjera. Stoga će očuvanje dobrog zdravlja biti obveza svih građana u obveznom zdravstvenom osiguranju, a za to su nužne nove strategije i provedbene mjere zaštite dobrog zdravlja. Na tom planu Hrvatska ima zavidne po zdravlje blagotvorne prirodne činitelje i upravo na tim spoznajama treba planirati i graditi nove strategije očuvanja dobrog zdravlja.
Dosadašnja iskustva masovnog turizma nisu dala očekivane i željene rezultate. Turistička ponuda ne može se zasnivati samo na broju noćenja, posebice ne u zaoštrenim globalnim gospodarskim kretanjima. Unatoč raspoloživim spoznajama nismo sustavno pristupili izradi novih planova i cjelovitih rješenja za naredno razdoblje. Podcjenjivanje prirodnih bogatstava kojima raspolažemo uz loše gospodarenje rezultat je nerazumijevanja, ali i sebičnih interesa. Postojeća globalna kretanja prilika su za izradu projekata i cjelovitog rješenja za naše „specijalne bolnice“ koje još uvijek nisu prepoznate, uz prateću ekološku proizvodnju zdrave hrane, kao važan čimbenik zdravstvene turističke ponude tijekom 365 dana, primjerene čovjeku 21. stoljeća.